Danas ćemo pisati o čovjekovom najboljem prijatelju, a to su naravno psi. Naime, vjerujemo da znate da psi imaju mogućnost predvidjeti koje je loša osoba. Oni urade jednu stvar kada im takva osoba priđe. Reakcija koju pokažu treba da dobro zapamtite.

Psi pamte kada ih ljudi obmanu: Istraživanja otkrivaju kako procjenjuju povjerenje i namjere

Psi ne reaguju samo na hranu, naredbe i poznate glasove, već pažljivo procjenjuju ponašanje ljudi s kojima dolaze u kontakt. Istraživanja pokazuju da mogu zapamtiti osobu koja ih je obmanula, promijeniti odnos prema njoj i izbjegavati ljude koji se neprijateljski ponašaju prema njihovim vlasnicima. Takve reakcije dodatno potvrđuju koliko su njihova emocionalna i socijalna inteligencija složenije nego što se ranije pretpostavljalo.

Veza između čovjeka i psa razvijala se hiljadama godina. Tokom tog dugog zajedničkog života psi nisu naučili samo pratiti jednostavne naredbe, već i prepoznavati promjene u ljudskom ponašanju, raspoloženju i načinu komunikacije. Njihova prisutnost u životu ljudi zato odavno nadilazi ulogu kućnog ljubimca.

Mnogi vlasnici primjećuju da njihov pas drugačije reaguje kada su tužni, uplašeni ili uznemireni. Životinja može postati tiša, približiti se vlasniku ili pokazati potrebu da ostane uz njega. Psi su osjetljivi i na suptilnije znakove, poput izraza lica i tona glasa, pa oštriji govor kod njih može izazvati nervozu, povlačenje ili oprez.

Eksperiment je pokazao da povjerenje nije bezuslovno

Jedno od zapaženijih istraživanja u ovoj oblasti povezano je s psihologom Akiko Takaoka i timom s Univerziteta u Tokiju. Cilj eksperimenta bio je utvrditi mogu li psi prepoznati osobu koja ih je prethodno navela na pogrešan zaključak i hoće li joj ponovo vjerovati.

Tokom ispitivanja ljudske osobe pokazivale su psima različite posude. Neke su sadržavale hranu, dok su druge bile prazne, iako su psima predstavljene kao da se u njima nalazi nagrada. Životinje su u početku slijedile pokazivanje ljudi i posudama prilazile s očekivanjem da će dobiti hranu.

Kada su shvatili da ih je određena osoba usmjerila prema praznoj posudi, ponašanje pasa počelo se mijenjati. Prethodno uzbuđenje je nestajalo, a životinje su pokazivale manje interesa za nove upute osobe koja ih je razočarala. Neki psi nisu željeli ponovo reagovati na njen znak, što je upućivalo na to da su zapamtili prethodno iskustvo.

Suprotno tome, prema osobama čiji su se signali pokazali pouzdanim psi su zadržavali interes i entuzijazam. Rado su im prilazili i nastavljali slijediti njihove upute. Takav rezultat pokazuje da odnos psa prema čovjeku može zavisiti od ranijih interakcija, a ne samo od trenutne mogućnosti dobijanja nagrade.

Reaguju i na ljude koji loše postupaju prema vlasniku

Dodatno istraživanje sa Univerziteta u Kyotu bavilo se načinom na koji psi procjenjuju ponašanje drugih ljudi prema svojim vlasnicima. Volonteri su se pred životinjama ponašali prijateljski ili neprijatno, dok su psi posmatrali njihove postupke i reakcije vlasnika.

Nakon završetka interakcije volonteri su psima ponudili poslastice. Psi su bili otvoreniji prema ljudima koji su se prema njihovim vlasnicima ponašali ljubazno i s poštovanjem. Prihvatali su hranu, pokazivali interesovanje za kontakt i bili spremniji na približavanje.

Prema osobama koje su ranije pokazale neprijateljsko ponašanje reakcija je bila drugačija. Životinje su izbjegavale bliskost ili odbijale ponuđenu nagradu, iako ta osoba nije direktno loše postupala prema njima. To upućuje na mogućnost da psi ne procjenjuju samo ono što se događa njima, već uzimaju u obzir i odnos drugih ljudi prema osobi kojoj su privrženi.

Hiljade godina uz ljude oblikovale su njihove sposobnosti

Naučnici smatraju da je osjetljivost pasa na ljudske signale povezana s evolucijom i dugim procesom pripitomljavanja. Životinje koje su bolje razumjele govor tijela, glas i namjere ljudi vjerovatno su se lakše snalazile u ljudskom okruženju. Takva sposobnost mogla im je povećati mogućnost da pronađu hranu, zaštitu i sigurno mjesto za život.

Njihovo opažanje nije ograničeno samo na ono što vide ili čuju. Istraživanje objavljeno u časopisu „Journal of Veterinary Behavior“ ukazuje na to da psi mogu reagovati i na promjene u mirisu ljudskog tijela. Kada je osoba pod stresom ili uzbuđena, mijenja se hemijski sastav znoja, a osjetljiv pseći njuh može registrovati takve promjene.

Zbog toga pas ponekad reaguje prije nego što vlasnik otvoreno pokaže da je uznemiren. Može mu prići, ostati uz njega ili zauzeti zaštitnički položaj. Takvo ponašanje ne mora značiti da životinja razumije sve razloge ljudske emocije, ali pokazuje da registruje promjenu i prilagođava vlastitu reakciju.

Povjerenje psa gradi se dosljednim ponašanjem

Rezultati ovih istraživanja važni su za vlasnike, ali i za dresere, veterinare i druge stručnjake koji svakodnevno rade sa životinjama. Pas ne reaguje samo na pojedinačnu naredbu, nego i na cjelokupan način na koji mu osoba prilazi. Ton, držanje tijela, dosljednost i prethodna iskustva mogu uticati na njegov osjećaj sigurnosti.

Ako se pas često dovodi u zabludu, kažnjava bez jasnog razloga ili izlaže nepredvidivim reakcijama, njegovo povjerenje može oslabiti. Posljedice se mogu primijetiti kroz povlačenje, oprez, odbijanje kontakta ili sporije reagovanje na osobu koju više ne doživljava kao pouzdanu.

Pozitivna i stabilna komunikacija zato ima veliku ulogu u izgradnji zdravog odnosa sa psom. Jasne granice, smiren ton i predvidivo ponašanje pomažu životinji da razumije šta se od nje očekuje, ali i da čovjeka doživljava kao siguran oslonac.

Sposobnost pasa da prepoznaju neiskrenost, neprijateljstvo i emocionalne promjene dodatno objašnjava dubinu njihove povezanosti s ljudima. Povjerenje koje pružaju nije samo automatska posljedica pripitomljavanja, već odnos koji se razvija kroz iskustvo i koji, kao i među ljudima, zavisi od načina na koji se prema njima postupa.