Najnoviji sezonski modeli za zimu 2026/2027. ukazuju na to da bi veći dio Evrope mogao imati manje snijega od višegodišnjeg prosjeka, a Balkan se, prema ovim proračunima, izdvaja kao područje u kojem je očekivano smanjenje posebno izraženo.
Riječ je o dugoročnim prognozama koje ne opisuju vrijeme po danima, nego daju pregled mogućih sezonskih obrazaca. Upravo zato meteorolozi ponavljaju da se iz ovakvih modela ne može precizno znati kada će stići jače zahlađenje, koliko će potrajati i hoće li pojedine regije uopšte imati izraženije snježne epizode.
Za stanovnike Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i šireg balkanskog pojasa ovakve najave su značajne jer ukazuju na mogućnost da bi snježni pokrivač mogao biti rjeđi nego što je uobičajeno. Ipak, stručnjaci podsjećaju da jedna sezonska prognoza ne znači isto za planinske i nizijske krajeve, niti za svaku lokaciju unutar iste države.
Oktobarska ažuriranja više različitih modela pokazala su da su očekivanja za snježne padavine dodatno oslabljena u odnosu na septembarske proračune. Analizu je 15. oktobra 2026. objavio meteorolog Andrej Flis na portalu Severe Weather Europe, gdje je uporedio rezultate šest sezonskih meteoroloških modela i njihove promjene iz mjeseca u mjesec.
Balkan pod najvećim pritiskom modela
Najizraženiji zaokret u prognozama bilježi se upravo nad balkanskom regijom. Prema evropskom modelu ECMWF, septembarski proračun je pokazivao manjak od približno 4,7 centimetara snijega u odnosu na prosjek, dok je oktobarsko ažuriranje tu razliku produbilo na oko 12,1 centimetar ispod višegodišnjih vrijednosti.
To znači da je razlika između dva ažuriranja iznosila 7,4 centimetra, što je najveće smanjenje među sedam analiziranih evropskih regija. Takav pomak ne govori da će cijeli Balkan ostati bez snijega, ali jasno pokazuje da modeli trenutno favorizuju slabije sezonske padavine nego što se očekivalo ranije.
Za potrebe ovakvih analiza važno je razumjeti da ECMWF ne daje prognozu za konkretan grad ili opštinu, nego za šire područje. Zbog toga podatak o negativnom odstupanju nije isto što i konačna slika za, primjerice, Sarajevo, Banja Luku, Mostar, Beograd, Zagreb ili Podgoricu, gdje lokalni reljef, nadmorska visina i raspored hladnih prodora mogu napraviti veliku razliku.
U praksi, ovakvi podaci više govore o širem trendu nego o pojedinačnim zimskim danima. Stanovnici u planinskim područjima često mogu imati sasvim drugačije uslove od onih u kotlinama i nizijama, čak i kada se ukupna sezona posmatra kao siromašnija snijegom.
Šira evropska slika nije mnogo optimističnija
Balkan nije jedina regija u kojoj su oktobarski modeli oslablili očekivanja. Centralna Evropa i Alpi sada se procjenjuju na oko 5,5 centimetara manje snijega od prosjeka, iako su septembarski proračuni ranije ukazivali na vrijednosti iznad sezonskog prosjeka. To je značajan zaokret za prostor na kojem su zimske padavine i inače ključne za planinsku klimu i turističku sezonu.
Skandinavija bi, prema istim modelima, mogla imati oko osam centimetara manje snijega od uobičajenih vrijednosti, dok se za Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku procjenjuje odstupanje od oko 8,4 centimetra ispod prosjeka. Takav raspored pokazuje da se slabiji izgledi za snijeg ne zadržavaju samo na jugu kontinenta, nego zahvataju širok pojas evropskog prostora.
Zanimljivo je da i evropski ECMWF i britanski UKMO u ovom trenutku šalju sličnu poruku: svih sedam velikih evropskih regija moglo bi sezonu završiti s manje snijega od prosjeka. U analizi Andreja Flisa upravo je to poređenje modela bilo posebno važno, jer pokazuje da se trend ne oslanja na jedan izvor, nego na više sistemskih proračuna.
El Niño, polarni vrtlog i ograničenja sezonskih prognoza
Jedan od faktora koji bi mogao uticati na tok zime jeste El Niño, klimatska pojava koja nastaje kada se površinske vode tropskog dijela Tihog okeana zagriju iznad uobičajenih vrijednosti. Takve promjene mogu poremetiti kretanje vazdušnih masa i raspored padavina na različitim dijelovima planete, ali njihov uticaj na Evropu nije jednostavan niti linearan.
Prema aktuelnim sezonskim analizama, snažan El Niño mogao bi imati značajnu ulogu u oblikovanju vremenskih prilika tokom zime. Ipak, zbog brojnih drugih atmosferskih i okeanskih faktora, iz ovog fenomena se ne može izvući pouzdan zaključak o tome koliko će snijega pasti na Balkanu ili kada bi moglo doći do najizraženijih hladnih prodora.
Evropski centar ECMWF u svojim objašnjenjima naglašava da sezonske prognoze nose znatnu dozu neizvjesnosti. One nastaju kroz veliki broj računarskih simulacija i uvažavanje podataka o atmosferi i okeanima, ali i dalje ne mogu ponuditi sigurnost kakvu imaju kratkoročne prognoze. Zato se takvi modeli koriste kao okvir za razumijevanje mogućih obrazaca, a ne kao precizan raspored snježnih dana.
Februar kao mogući mjesec preokreta
Iako veći dio zime sada izgleda slabiji po pitanju snijega, pojedini mjesečni proračuni za drugu polovinu sezone otvaraju prostor za promjene. Februar se posebno izdvaja u istočnoj, sjeveroistočnoj i sjevernoj Evropi, gdje modeli pokazuju mogućnost izraženijih snježnih perioda.
Za Balkan, međutim, zasad nema dovoljno pouzdanih pokazatelja da bi se moglo reći koji će mjesec biti najbogatiji snijegom. Čak i u sezoni s ukupno manjim padavinama moguće su kratkotrajne, ali snažne snježne oluje koje za svega nekoliko dana mogu stvoriti visok snježni pokrivač i promijeniti sliku cijelog mjeseca.
U tome i jeste glavna granica sezonskih modela: oni mogu ukazati na vjerovatnoću određenih obrazaca, ali ne mogu tačno opisati svaki hladni prodor, svaku ciklonu i svako lokalno pojačanje padavina. Zbog toga meteorolozi upozoravaju da će se prava slika zime moći bolje čitati tek kako se sezona bude približavala i kako budu pristizali precizniji kratkoročni prognostički podaci.
Za sada, ono što ostaje jasno jeste da su novembarski i zimski mjeseci pred Evropom pod znakom opreza. Modeli su hladnije izglede ostavili otvorenima, ali su istovremeno smanjili očekivanje snijega u velikom dijelu kontinenta, što Balkan stavlja u jednu od najosjetljivijih tačaka cijele prognoze.
