Holesterol je bolest sa kojim se susreće sve veći broj ljudi. Mnogi imaju problem što ne znaju koji su to pravi simptomi lošeg golesterola. Danas ćemo upravo pisati o tome kako da ga prepoznate na vrijeme.

Povišen holesterol često ne daje upozorenje: Zašto su krvne analize važnije od čekanja simptoma

Povišen holesterol može se godinama razvijati bez jasnih tegoba, dok se u krvnim sudovima postepeno stvaraju promjene koje povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara. Zbog toga se ovo stanje najpouzdanije otkriva analizom krvi, a ne čekanjem da se pojave hladnoća, utrnulost ili drugi znaci poremećene cirkulacije.

Holesterol se često spominje isključivo u negativnom kontekstu, iako je riječ o supstanci koja je organizmu potrebna za normalno funkcionisanje. Učestvuje u izgradnji ćelijskih membrana, stvaranju vitamina D i proizvodnji hormona, među kojima su estrogen i testosteron. Problem, dakle, nije samo prisustvo holesterola u krvi, već njegova količina i odnos različitih vrsta lipoproteina koji ga prenose kroz organizam.

Posebna pažnja usmjerava se na LDL, koji se često naziva „lošim“ holesterolom. Kada je njegova vrijednost duže vrijeme povišena, holesterol zajedno s drugim materijama može učestvovati u stvaranju naslaga u zidovima arterija. Krvni sudovi tada postepeno postaju uži, protok krvi može biti otežan, a vjerovatnoća ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija raste.

Zašto simptomi često izostaju

Povišen holesterol se često opisuje kao „tihi“ zdravstveni problem jer sam po sebi uglavnom ne izaziva prepoznatljive simptome. Mnogi ljudi saznaju da imaju nepovoljne vrijednosti tek tokom rutinskog pregleda ili nakon što se pojave posljedice bolesti krvnih sudova. Zbog toga oslanjanje na vlastiti osjećaj zdravlja može stvoriti lažnu sigurnost.

Hladne šake ili stopala, peckanje, utrnulost i promijenjena osjetljivost na temperaturu ne treba predstavljati kao sigurne ili neposredne simptome povišenog holesterola. Takve tegobe mogu imati mnogo različitih uzroka. Ipak, ukoliko su povezane sa smanjenim dotokom krvi u ekstremitete, mogu ukazivati na poremećaj cirkulacije koji zahtijeva ljekarsku procjenu.

Posebno je važno reagovati ako je jedna noga ili stopalo osjetno hladnije od drugog, ako se pojavljuju bol tokom hodanja, promjena boje kože, slabost, utrnulost ili rane koje sporo zarastaju. Takve promjene ne treba samostalno pripisivati holesterolu niti ih zanemarivati. Ljekar na osnovu pregleda i potrebnih analiza može utvrditi radi li se o problemu sa arterijama ili nekom drugom stanju.

Navike i nasljedni faktori povećavaju rizik

Na vrijednosti holesterola mogu uticati ishrana, fizička neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina, pušenje i pretjerana konzumacija alkohola. Ishrana u kojoj često dominiraju namirnice bogate zasićenim mastima, masno meso, pržena i industrijski prerađena hrana može doprinijeti nepovoljnim vrijednostima masnoća u krvi. Sjedilački način života dodatno otežava održavanje zdravlja srca i krvnih sudova.

Ipak, nije opravdano svaki slučaj povišenog holesterola pripisati isključivo neodgovornoj ishrani. Nasljedni faktori mogu imati veoma važnu ulogu, pa se nepovoljne vrijednosti mogu pojaviti i kod osoba koje vode računa o svojim navikama. Porodična istorija povišenog holesterola, ranog srčanog udara ili drugih kardiovaskularnih bolesti razlog je za dodatnu pažnju.

U procjeni ukupnog rizika uzimaju se u obzir i godine, krvni pritisak, pušenje, dijabetes, tjelesna težina i druga zdravstvena stanja. Zbog toga isti rezultat krvne analize ne mora imati potpuno isto značenje za svaku osobu. Ljekar vrijednosti holesterola procjenjuje zajedno sa ostalim faktorima i na osnovu toga preporučuje dalje korake.

Kontrola počinje održivim promjenama

Promjene životnih navika važan su dio prevencije i kontrole povišenog holesterola. Preporučuje se raznovrsna ishrana u kojoj značajno mjesto imaju povrće, voće, integralne žitarice i izvori nezasićenih masti. Maslinovo ulje, orašasti plodovi i avokado mogu biti dio takvog jelovnika, ali i njih treba uzimati u odgovarajućim količinama.

Smanjenje unosa pržene hrane, masnog mesa, slatkiša i visoko prerađenih proizvoda može pomoći u popravljanju ukupnog obrasca ishrane. Pri tome nije dovoljno samo zamijeniti jednu namirnicu drugom. Veličina porcija, učestalost obroka i ukupna količina unesene energije takođe utiču na tjelesnu težinu i kardiovaskularno zdravlje.

Redovno kretanje predstavlja drugi važan oslonac. Kao opšti cilj često se navodi najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično, ukoliko zdravstveno stanje osobe to dopušta. Brže hodanje, plivanje, vožnja bicikla ili ples mogu pomoći, a aktivnost se može rasporediti na kraće periode tokom više dana.

Kod nekih ljudi promjene ishrane i nivoa aktivnosti neće biti dovoljne da se LDL holesterol smanji do preporučenih vrijednosti. U takvim slučajevima ljekar može propisati lijekove koji smanjuju kardiovaskularni rizik. Terapiju ne treba samostalno prekidati niti mijenjati na osnovu subjektivnog osjećaja da je stanje bolje.

Redovna kontrola krvi ostaje najvažniji način otkrivanja problema jer odsustvo tegoba ne potvrđuje da su vrijednosti uredne. Osobe sa porodičnim opterećenjem, drugim faktorima rizika ili ranije utvrđenim povišenim holesterolom trebaju s ljekarom dogovoriti koliko često će obavljati preglede.

Hladnoću, utrnulost ili promjene na ekstremitetima ne treba koristiti za samostalno postavljanje dijagnoze, ali ih nije dobro ni ignorisati kada se ponavljaju ili pogoršavaju. Pravovremeni pregled može otkriti njihov pravi uzrok, dok analiza krvi pokazuje postoji li problem s masnoćama. Takav pristup omogućava da se rizik prepozna prije nego što bolest krvnih sudova dovede do posljedica koje je mnogo teže liječiti.