Iako su pojedini medijski naslovi proteklih dana sugerirali da se neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine ukida, takva odluka do 16. oktobra 2026. nije donesena, niti postoji zvanično potvrđen datum kada bi promjene stupile na snagu. Tema je ponovo otvorila raspravu između radnika, sindikata, trgovaca i vlasti, posebno zbog prijedloga da male porodične prodavnice mogu raditi nedjeljom, dok bi veliki trgovački lanci i dalje ostali pod ograničenjima.
Neradna nedjelja u Federaciji BiH uvedena je u novembru 2024. godine, a njen cilj bio je da se zaposlenima u trgovini osigura jedan slobodan dan sedmično i više vremena za porodicu. Od tada se ova mjera pokazala kao jedna od najosjetljivijih promjena u trgovinskom sektoru, jer je istovremeno donijela olakšanje dijelu radnika, ali i nove izazove za neke poslodavce.
Rasprava o mogućim izmjenama nije nastala iznenada. Prema informacijama koje su se pojavile u javnosti, predstavnici vlasti, sindikata i poslodavaca razgovarali su o modelu koji bi razlikovao male porodične trgovine od velikih sistema. U takvom prijedlogu, manji objekti bi imali mogućnost rada nedjeljom, ali uz ograničenje da posao obavljaju vlasnici ili članovi porodice, dok bi veliki lanci zadržali postojeće zabrane.
Kako je nastala rasprava o mogućem izuzeću za male trgovine
Prema Zakonu o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH, rad prodajnih objekata nedjeljom uređen je posebnim odredbama i izuzecima, a njegovu primjenu nadziru nadležne institucije. To znači da bilo kakva promjena ne može biti rezultat medijskih najava ili usmenih obećanja, nego isključivo zakonodavne procedure kroz koju bi nova rješenja morala biti precizno definisana i usvojena.
Posebno osjetljivo mjesto u ovoj priči zauzimaju male prodavnice, naročito porodični objekti koji posluju u sredinama gdje je promet slabiji nego u većim gradovima. Za njihove vlasnike rad nedjeljom se često posmatra kao pitanje opstanka, a ne samo poslovne fleksibilnosti. S druge strane, sindikati upozoravaju da bi svako širenje izuzetaka lako moglo postati pritisak i na druge kategorije radnika, ako se ne postave jasna pravila i mehanizmi kontrole.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović potvrdio je da su sindikati, Vlada Federacije i poslodavci već razgovarali o mogućim rješenjima. Prema njegovom objašnjenju, jedno od razmatranih rješenja odnosi se upravo na porodične trgovine, ali razgovori još nisu rezultirali izmjenama zakona. To je važno naglasiti, jer se u javnom prostoru često stvara dojam da je odluka već donesena, iako formalno ništa još nije promijenjeno.
N1 BiH je 13. oktobra 2026. prenio Kurtovićeve izjave iz razgovora s reporterom Azurom Delićem. Upravo ti navodi pokazali su da se mogućnost djelimičnog otvaranja nedjeljom razmatra kroz model koji ne bi automatski vraćao stari sistem rada, nego bi pokušao naći kompromis između interesa različitih strana.
Radnici traže zaštitu, a sindikati oprez prema svakoj promjeni
Za radnike u trgovini nedjelja nije samo slobodan dan nego i simbol stabilnijeg porodičnog života. Mnogi od njih godinama su radili vikendom, u smjenama koje su otežavale organizaciju obaveza, odmora i vremena s djecom. Zato sindikalni predstavnici insistiraju da se prava koja su stečena uvođenjem neradne nedjelje ne smiju lako relativizirati, posebno ako nema jasnih garancija da bi eventualne promjene bile ograničene i pravične.
Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović ukazala je na stalne pokušaje preispitivanja zakonske zaštite zaposlenih. U razgovoru za emisiju Newsroom televizije N1, 14. oktobra 2026. godine, govorila je o zabrinutosti radnika i potrebi da se svaka izmjena posmatra kroz širi okvir radnih prava, a ne samo kroz interes pojedinih poslodavaca.
Takav stav sindikata ostavlja malo prostora za improvizaciju: ako se nešto mijenja, mora biti jasno ko, kada i pod kojim uslovima radi nedjeljom.
U sindikalnim zahtjevima posebno se izdvaja prijedlog da rad nedjeljom bude plaćen najmanje 50 posto više, uz osiguranje dva slobodna dana tokom sedmice. Uz to, sindikati traže i bolje minimalne plate te dostojanstvenije uslove rada. Ti prijedlozi, međutim, zasad su dio pregovora, a ne primijenjeni propis, pa radnici i dalje računaju na sadašnji režim koji im garantuje neradnu nedjelju.
Takav pristup pokazuje koliko je pitanje radnog vremena u trgovini povezano s ukupnim standardom zaposlenih. Ako bi se nedjeljni rad ponovo proširio, sindikati upozoravaju da bi to moralo biti praćeno jasnom zaštitom od preopterećenja i gubitka drugih prava. U protivnom, tvrde oni, promjena bi koristila samo jednoj strani, dok bi cijenu plaćali ljudi koji već rade u uslovima pojačanog pritiska i skromnih primanja.
Ekonomski argumenti i pitanje prometa trgovina
Rasprava o neradnoj nedjelji od početka nije bila samo radno-pravno pitanje. Dio poslodavaca tvrdio je da zabrana rada smanjuje promet i otežava poslovanje, dok je Federalni ministar trgovine Amir Hasičević ranije tvrdio da ukupni promet nije zabilježio pad kakav su neki očekivali. Prema njegovom tumačenju, potrošnja se jednostavno prelila na druge dane u sedmici, pa ukupni rezultati nisu pokazali dramatičan udar na sektor.
Ipak, zbirni podaci ne govore jednako o svim sredinama. Ono što može izgledati stabilno na nivou Federacije ne mora biti isto za male gradove, turistička mjesta ili općine uz entitetsku granicu, gdje kupci nedjeljom često odlaze u Republiku Srpsku. Upravo zato pojedini trgovci smatraju da ih postojeći režim stavlja u nepovoljan položaj, posebno kada posluju u sredinama sa slabijom kupovnom moći ili manjim prilivom kupaca.
Prema izvještaju N1 BiH iz jula 2025. godine, ministar Hasičević je svoje stavove zasnivao na podacima o prometu i zaposlenosti u trgovinskom sektoru. Takvo obrazloženje bilo je važno za razumijevanje razloga zbog kojih vlast nije žurila s ukidanjem zabrane, iako su se pritisci iz dijela poslovne zajednice povećavali. U političkom smislu, to je stvorilo prostor za kompromisna rješenja, ali ne i za jednostavno vraćanje starog modela.
Zvanični status ostaje nepromijenjen
Uprkos naslovima koji su sugerirali suprotno, neradna nedjelja u Federaciji BiH i dalje važi. Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona objavilo je 15. oktobra 2026. da se postojeći propisi moraju poštovati, a inspekcijski nadzor nastavlja se prema važećem zakonu. To znači da trgovci ne mogu računati na ukidanje zabrane bez formalne procedure i jasne institucionalne odluke.
Službeno saopćenje tog ministarstva dodatno je potvrdilo da se zakon i dalje primjenjuje na području na kojem je nadležnost tog organa vezana za praćenje propisa i inspekcijski nadzor. Eventualna promjena, prema svemu što je do sada izneseno, mora proći odgovarajuću zakonodavnu proceduru. Tek nakon toga javnost bi mogla dobiti preciznu informaciju šta se mijenja, za koga vrijedi izuzetak i kada bi nova pravila eventualno stupila na snagu.
Za sada, međutim, trgovci i radnici ostaju u istoj pravnoj stvarnosti kao i prethodnih mjeseci: nedjelja je neradna za većinu prodajnih objekata, a svaka rasprava o izmjenama još se vodi samo kao političko i sindikalno pitanje. U takvom okviru, svaka nova izjava iz ministarstava, sindikata ili medija pažljivo se čita, jer bi upravo iz tih pomjeranja mogao nastati budući pravac odluke.
Za mnoge zaposlene u trgovini to znači da i dalje mogu planirati nedjelju kao dan koji neće provesti za kasom ili među rafovima. Za male trgovce, s druge strane, rasprava nije završena i vjerovatno neće nestati brzo, jer ostaje otvoreno pitanje kako pronaći rješenje koje neće narušiti ravnotežu između opstanka poslovanja i zaštite onih koji taj posao nose na svojim leđima.
