Vrijeme je godišnji odmora te se mnogi upućuju na svoje omiljene destinacije. To je vrijeme za odmor i relaksaciju, mada nekada možemo upasti u probleme, a to je naravno kada se previše opustimo i pocrvenimo. Danas ćemo pisati o najboljem rješenju za taj problem.
Opekline od sunca zahtijevaju brzu reakciju: Kako rashladiti kožu, ublažiti bol i spriječiti dodatno oštećenje
Opekline od sunca mogu se pojaviti već nekoliko sati nakon pretjeranog izlaganja ultraljubičastom zračenju, a najčešće ih prate toplina, osjetljivost, zatezanje i crvenilo kože. Kod blažih slučajeva tegobe se obično mogu ublažiti rashlađivanjem, odgovarajućom hidratacijom i zaštitom kože od novog izlaganja, dok plikovi, jaka bol, temperatura ili opšta slabost mogu zahtijevati stručnu procjenu.
Tokom vrućih ljetnih dana dovoljno je i kraće zadržavanje na otvorenom bez odgovarajuće zaštite da koža počne reagovati. Opekline se ne moraju uvijek odmah primijetiti, jer se njihova puna izraženost može razvijati postepeno. Koža tada postaje topla, bolna i osjetljiva na dodir, a kod nekih osoba mogu se pojaviti otok, svrab, ljuštenje ili sitni plikovi.
Iako se blaža opeklina najčešće povlači uz pravilnu kućnu njegu, nije riječ samo o kratkotrajnoj estetskoj promjeni. Pretjerano i ponovljeno izlaganje UV zracima povezano je s ubrzanim starenjem kože i povećanim rizikom od ozbiljnijih kožnih oboljenja. Zbog toga je važno reagovati čim se primijete prvi simptomi, ali i razumjeti da kućni postupci mogu ublažiti tegobe, dok već nastalo oštećenje ne mogu trenutno poništiti.
POZADINA DOGAĐAJA
Opekline nastaju kada je koža izložena većoj količini UV zračenja nego što može podnijeti. Njihovi simptomi često se razvijaju u satima nakon boravka na suncu, zbog čega osoba može tek po povratku kući shvatiti da je koža oštećena. Najvažniji prvi korak jeste prekinuti daljnje izlaganje i skloniti se u zatvoren prostor ili duboku hladovinu.
Prvi sati nakon izlaganja mogu odrediti intenzitet tegoba
Brza reakcija može pomoći da se osjećaj pečenja, topline i zatezanja lakše podnese. Nakon sklanjanja sa sunca kožu treba postepeno rashladiti hladnijom, ali ne ledenom vodom. Kratak hladan tuš, kupka ili čista vlažna obloga mogu pružiti olakšanje, naročito ako se postupak ponovi nekoliko puta tokom dana.
Led ne bi trebalo stavljati direktno na opečenu površinu, jer izrazito niska temperatura može dodatno iritirati već oštećenu kožu. Nakon tuširanja nije preporučljivo snažno trljanje peškirom. Kožu je bolje nježno tapkanjem djelimično osušiti, ostavljajući je blago vlažnom prije nanošenja odgovarajućeg hidratantnog sredstva.
Gel ili preparat s aloe verom može imati umirujući i rashlađujući efekat, posebno ako ne sadrži alkohol, parfeme i druge sastojke koji mogu izazvati peckanje. Od koristi mogu biti i blage hidratantne kreme namijenjene osjetljivoj koži. Preparat je najbolje nanositi bez jakog utrljavanja, u tankom sloju i onoliko često koliko je potrebno da se smanji zatezanje.
Opekline mogu povući tečnost prema površini kože, pa je važno obratiti pažnju i na hidrataciju cijelog organizma. Redovno uzimanje vode posebno je značajno ako je osoba dugo boravila na vrućini, znojila se ili osjeća žeđ, umor i blagu glavobolju. Alkohol može dodatno doprinijeti dehidraciji, zbog čega ga je u periodu oporavka razumno izbjegavati.
VAŽAN TRENUTAK: Kožu prvo treba rashladiti
Prije nanošenja bilo kakvog preparata najvažnije je skloniti se sa sunca i nježno rashladiti zahvaćeno područje. Hladna obloga ili tuš mogu smanjiti osjećaj topline i nelagode, dok direktno stavljanje leda na kožu treba izbjegavati.
Kućni sastojci nisu uvijek jednako pouzdani kao provjereni preparati
U kućnim savjetima često se spominju jogurt, med i krastavac. Hladan krastavac, zahvaljujući velikom udjelu vode, može kratkotrajno rashladiti kožu, slično kao čista vlažna obloga. Ipak, njegovo djelovanje uglavnom se odnosi na osjećaj hlađenja i ne treba ga posmatrati kao medicinski tretman koji popravlja oštećenje nastalo UV zračenjem.
Jogurt se tradicionalno nanosi zbog hladnoće i njegove kremaste teksture, dok se med povezuje s njegom kože i zaštitom rana. Međutim, prehrambene namirnice nisu sterilne, njihovo djelovanje kod običnih opeklina od sunca nije dovoljno pouzdano potvrđeno, a kod osjetljive kože mogu izazvati dodatnu iritaciju. Posebno ih ne bi trebalo nanositi na otvorene plikove, ranice ili područja na kojima je površinski sloj kože oštećen.
Sigurniji izbor predstavljaju čiste hladne obloge, preparati s aloe verom, kalaminom ili jednostavne hidratantne kreme bez mirisa. Kod izbora proizvoda potrebno je pročitati sastav, jer alkohol i jaki mirisi mogu pojačati peckanje. Ako određeni preparat odmah izazove jače crvenilo, svrab ili bol, treba ga isprati i prestati koristiti.
Prirodna ulja, poput kokosovog ili bademovog, često se preporučuju za suhu kožu, ali nisu najbolji prvi korak dok je opeklina još vrela i izrazito upaljena. Masni sloj može zadržavati toplotu ako se nanese prerano. Nakon što se koža rashladi i akutna toplina oslabi, blag hidratantni proizvod može pomoći kod suhoće i zatezanja, pod uslovom da ne izaziva iritaciju.
Ako se koža počne ljuštiti, ne treba povlačiti niti nasilno uklanjati njene dijelove. Ljuštenje je dio procesa kojim se organizam oslobađa oštećenih površinskih ćelija. Grebanje i skidanje kože mogu izazvati ranice, produžiti oporavak i povećati mogućnost infekcije.
Plikove ne treba bušiti, a ozbiljni simptomi traže pregled
Pojava plikova ukazuje na dublje oštećenje kože. Njihov površinski sloj ima zaštitnu ulogu, pa ih ne treba namjerno probijati. Područje treba održavati čistim, zaštititi ga od trenja i pratiti da li se pojavljuju pojačano crvenilo, toplina, otok, gnojni sadržaj ili bol koja postaje sve intenzivnija.
Ako plik sam pukne, kožu je potrebno nježno očistiti blagim sredstvom i prekriti čistom, neljepljivom oblogom. Ostatak kože iznad plika ne treba čupati. Osobe koje imaju dijabetes, oslabljen imunitet, hronične kožne bolesti ili probleme s cirkulacijom trebale bi ranije zatražiti savjet zdravstvenog radnika.
Medicinska pomoć potrebna je kada opeklina zahvata veliko područje tijela, kada nastanu brojni ili veliki plikovi, kao i kada se pojave jaka otečenost, visoka temperatura, zimica, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, izrazita glavobolja ili poremećaj svijesti. Takvi simptomi mogu pratiti ozbiljnu opeklinu, dehidraciju ili bolest povezanu s pregrijavanjem.
Poseban oprez potreban je kod male djece, starijih osoba i ljudi koji uzimaju lijekove koji povećavaju osjetljivost na sunce. Pregled je opravdan i kada se stanje ne poboljšava, kada bol traje duže nego što se očekuje ili kada postoje znakovi infekcije. Kućna njega namijenjena je prvenstveno blagim opeklinama bez ozbiljnih opštih simptoma.
ŠIRA SLIKA
Ublažavanje bola nakon sunčanja rješava samo neposredne tegobe. Svaka opeklina predstavlja znak da je koža primila preveliku količinu UV zračenja, a ponavljanje takvog oštećenja doprinosi prijevremenom starenju i povećava dugoročne zdravstvene rizike. Zbog toga zaštita prije izlaska na sunce ima veću vrijednost od bilo kojeg naknadnog kućnog tretmana.
Zaštita prije izlaska na sunce ostaje najvažnija mjera
Rizik od opeklina može se značajno smanjiti kombinovanjem više oblika zaštite. Boravak u hladu, lagana odjeća koja pokriva kožu, šešir širokog oboda i sunčane naočale pružaju fizičku prepreku UV zracima. Krema za zaštitu od sunca treba biti širokog spektra, nanesena ravnomjerno i u dovoljnoj količini na sva izložena područja.
Zaštitni proizvod potrebno je nanijeti prije izlaska, u skladu s uputama na pakovanju, a nanošenje ponoviti najmanje svaka dva sata. Novi sloj potreban je i ranije nakon plivanja, obilnog znojenja ili brisanja peškirom, čak i kada na proizvodu piše da je vodootporan. Uši, vrat, ramena, tjeme, usne i gornji dio stopala često ostaju nezaštićeni, iako lako mogu izgorjeti.
Krema ne treba služiti kao opravdanje za neograničen boravak na direktnom suncu. Kada je UV zračenje najintenzivnije, korisno je skratiti izlaganje i potražiti hlad. Zaštita je potrebna i tokom oblačnih dana, jer dio ultraljubičastog zračenja prolazi kroz oblake, kao i pored vode, pijeska i drugih površina koje mogu reflektovati zrake.
Nakon nastanka opekline kožu treba čuvati od novog izlaganja sve dok se bol, toplina i crvenilo ne povuku. Ako je izlazak neizbježan, opečeno područje treba pokriti mekanom i prozračnom odjećom koja neće izazivati trenje. Ponovno sunčanje prije oporavka može dodatno pojačati oštećenje i produžiti vrijeme potrebno da se koža smiri.
Hladna voda, čiste obloge, odgovarajuća hidratantna njega i unos tečnosti predstavljaju najjednostavnije postupke kod blagih opeklina. Kućne namirnice mogu pružiti privremen osjećaj hlađenja, ali ne treba im pripisivati djelovanje koje nije potvrđeno niti ih nanositi na oštećenu površinu kože. Kada se pojave plikovi, jaka bol ili opšti simptomi, sigurnije je potražiti stručni savjet nego nastavljati s različitim kućnim tretmanima.
Pažljivo postupanje tokom prvih sati može olakšati oporavak, ali najbolji rezultat i dalje donosi pravovremena zaštita. Planiranje boravka na otvorenom, redovno obnavljanje zaštitne kreme i prepoznavanje trenutka kada koži treba odmor omogućavaju uživanje u ljetnim danima bez nepotrebnog bola i ponovljenog oštećenja.
