U današnjem vremenu sve više ljudi počinje razmišljati o tome kako će živjeti u starosti i da li će godine koje dolaze provesti zdravo, aktivno i bez ozbiljnih bolesti.
Nekada se vjerovalo da je dug život rezervisan samo za sretnike sa „dobrim genima“, ali danas stručnjaci sve češće upozoravaju da su upravo svakodnevne navike, način ishrane i odnos prema vlastitom tijelu ono što pravi najveću razliku.
Mnogi ljudi tek nakon šezdesete godine shvate koliko je važno čuvati organizam dok je još snažan. Osoba koja u poznijim godinama može normalno hodati, obavljati svakodnevne obaveze i osjećati energiju često iza sebe ima decenije pažnje prema zdravlju. Takvi ljudi obično nisu preko noći postali vitalni, nego su godinama ulagali trud u male korake koji su kasnije dali ogromne rezultate.
Posebno je zanimljivo što doktori danas naglašavaju da dugovječnost nije samo pitanje koliko dugo neko živi, nego i kako živi. Nije isto dočekati starost u krevetu, uz stalne bolove i terapije, ili živjeti aktivno, družiti se, putovati i osjećati zadovoljstvo svakim novim danom.
Neke navike koje stručnjaci posebno izdvajaju uključuju:
- redovno kretanje i laganu fizičku aktivnost
- dovoljno sna i odmora
- smanjivanje stresa koliko god je moguće
- izbjegavanje cigareta i prekomjernog alkohola
- uravnoteženu i zdravu ishranu
Jedan od najvažnijih faktora zdravlja u starijoj dobi svakako je srce. Kada srce radi pravilno, cijeli organizam funkcioniše bolje. Problem je što mnogi ljudi zanemaruju prve znakove upozorenja poput umora, visokog pritiska ili loše cirkulacije. Te tegobe često djeluju bezazleno, ali s vremenom mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Bolesti srca danas su među vodećim uzrocima smrti širom svijeta. Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se mnoge promjene u organizmu razvijaju tiho i neprimjetno. Čovjek može godinama imati začepljene arterije, a da toga nije ni svjestan dok ne dođe do infarkta ili ozbiljnog zdravstvenog problema.
Ljudi koji uspiju očuvati zdravlje srca često imaju:
- više energije tokom dana
- stabilnije raspoloženje
- bolju koncentraciju
- veću fizičku izdržljivost
- kvalitetniji san
Pored srca, veliki problem modernog doba predstavlja i dijabetes. Ova bolest se često razvija polako, a mnogi je otkriju tek kada organizam već počne pokazivati ozbiljne posljedice. Visok nivo šećera u krvi može oštetiti krvne sudove, oči, nerve i bubrege, zbog čega stručnjaci stalno upozoravaju koliko je važno reagovati na vrijeme.
Mnogi ljudi nisu ni svjesni koliko način života utiče na razvoj dijabetesa. Brza hrana, premalo kretanja i stres postali su svakodnevnica velikog broja osoba. Upravo zato doktori stalno savjetuju da se organizmu pruži više pažnje mnogo prije nego što se pojave ozbiljni problemi.
Posebno je važno voditi računa o:
- količini šećera i masnoća u ishrani
- redovnim kontrolama krvi
- održavanju zdrave tjelesne težine
- svakodnevnom hodanju ili laganom treningu
Još jedna bolest koja može potpuno promijeniti život jeste moždani udar. Posljedice često budu veoma teške i mnogim ljudima se život promijeni preko noći. Problemi sa govorom, pokretima ili pamćenjem mogu ostati trajni, zbog čega je prevencija od ogromne važnosti.
Stručnjaci ističu da zdravi krvni sudovi imaju veliku ulogu u očuvanju mozga. Dobra cirkulacija omogućava mozgu da dobija dovoljno kiseonika i hranjivih materija, što direktno utiče na mentalnu snagu i koncentraciju. Ljudi koji vode računa o pritisku, ishrani i fizičkoj aktivnosti često imaju manji rizik od ovih komplikacija.
Među bolestima koje izazivaju najveći strah kod ljudi svakako je i rak. Iako genetika može imati određeni uticaj, brojna istraživanja pokazuju da način života igra ogromnu ulogu u prevenciji malignih bolesti. Organizam koji ima jak imunitet lakše se bori protiv promjena koje mogu dovesti do ozbiljnih oboljenja.
Mnogi stručnjaci smatraju da je veoma važno:
- redovno obavljati ljekarske preglede
- ne ignorisati simptome
- hraniti se raznovrsno
- unositi dovoljno voća i povrća
- smanjiti unos prerađene hrane
Veliku važnost imaju i pluća, iako ljudi o njima često razmišljaju tek kada osjete probleme sa disanjem. Zdrava pluća omogućavaju organizmu dovoljno kiseonika, a to utiče gotovo na svaki organ u tijelu. Kada disanje postane otežano, čovjek se brže umara, slabije spava i ima manje energije za svakodnevne aktivnosti.
Pušenje je i dalje jedan od najvećih neprijatelja zdravlja pluća. Osim cigareta, problem predstavljaju i zagađen vazduh, stres te nedostatak fizičke aktivnosti. Ljudi koji redovno borave u prirodi, šetaju i izbjegavaju štetne navike često mnogo lakše održavaju dobru kondiciju i vitalnost.
Međutim, nije dovoljno voditi računa samo o fizičkom zdravlju. Sve više pažnje posvećuje se i mentalnom zdravlju te socijalnim odnosima. Usamljenost može imati ozbiljne posljedice na organizam, čak i kada osoba nema velike fizičke probleme. Ljudi kojima nedostaje razgovor, podrška ili osjećaj pripadnosti često imaju više problema sa stresom i depresijom.
Zbog toga stručnjaci savjetuju da ljudi, bez obzira na godine, održavaju kontakte s porodicom i prijateljima. Druženje, razgovor i osjećaj da nekome pripadamo mogu značajno poboljšati kvalitet života.
Na kraju, mnogi doktori danas imaju isto mišljenje — dugovječnost nije slučajnost. Iako niko ne može potpuno kontrolisati sudbinu ili genetiku, način na koji živimo može napraviti ogromnu razliku. Male navike koje svakodnevno ponavljamo godinama postaju temelj zdravlja u starosti.
Zbog toga sve više ljudi pokušava pronaći ravnotežu između obaveza, odmora, pravilne ishrane i fizičke aktivnosti. Upravo te sitnice često odlučuju hoće li starost biti period slabosti ili vrijeme kada će čovjek i dalje moći uživati u životu, porodici i svakodnevnim trenucima koji donose sreću.
