U današnjem članku pišemo o nekim od najvažnijih savjeta koji će vam pomoći da ostanete topli i zaštićeni u ekstremnoj hladnoći. Život u arktičkim predjelima i sličnim uslovima doveo je do razvijanja specifičnih tehnika i navika koje nisu samo praktične, već i nužne za preživljavanje. Iako mnogi misle da je hladnoća najveći problem, u stvarnosti se često radi o tome kako oblačimo svoje tijelo i kako reagiramo na hladne uvjete.
Jedna od najčešćih grešaka koju pravimo zimi je pretjerano oblačenje. Kada nam je hladno, instinktivno stavljamo debele slojeve, kao što su glomazne rukavice, debele čarape i tesne cipele. Iako je to prirodan odgovor na hladnoću, zapravo čini suprotan efekat. Zrak ne može slobodno cirkulirati, a pritisak koji vršimo na tijelo smanjuje cirkulaciju u ekstremitetima. Ovaj pritisak na prstima i stopalima čini da se hladnoća širi brže, pa se prsti ukoče gotovo odmah, dok ostatak tijela ostaje relativno topao.
Zato je najvažniji savjet koji možete primijeniti višeslojni sistem odjeće, koji je zapravo mnogo efikasniji od debljine. Toplina ne dolazi iz debljine slojeva, već iz prostora između njih. U sjevernim predjelima, ljudi koriste slojeve koji stvaraju malu zračnu komoru između, jer zrak djeluje kao prirodni izolator. Najbolji sistem je onaj koji se sastoji od tri sloja: tanak termo sloj koji se nosi direktno na koži, srednji sloj koji zadržava toplotu, i vanjski sloj koji štiti od vjetra i vlage. Dve tanke čarape ili rukavice obično će grijati bolje nego jedan debeli sloj.
Jedan od ključnih faktora koji često zanemarujemo je suhoća. Vlaga brzo oduzima toplotu, a mokra odjeća može brzo da vas ohladi. Kada stopala ili ruke postanu vlažni, temperatura počinje da pada brže nego što mislite, pogotovo ako se zaustavite ili usporite kretanje. Zbog toga je važno nositi čarape koje upijaju znoj i redovno mijenjati vlažne slojeve. Materijali koji zadržavaju znoj uz kožu samo doprinose tome da se brže smrznete, pa su suhi slojevi ključni za vašu udobnost.
Kada su u pitanju rukavice, tradicionalni dizajn s krznom ili izolacijom okrenutom prema spolja zapravo ima svoju funkciju – vlakana stvaraju zračni džep koji zadržava toplotu. Ovaj princip je primijenjen i u modernim rukavicama i čizmama koje imaju zračne komore koje stvaraju isti efekat. Ako je izolacija previše zbijena, grije manje, pa je važno odabrati opremu koja omogućava cirkulaciju zraka.
Osim toga, često zanemarujemo važnost zagrijavanja dijelova tijela koji nisu direktno izloženi hladnoći, poput glave i vrata. Ako tijelo počne da gubi toplotu kroz glavu ili vrat, cirkulacija u rukama i stopalima može drastično opasti. Zbog toga je važno nositi kapu ili kapuljaču, zaštititi vrat i potiljak, te osigurati da vam vjetar ne ulazi u odjeću.
Za još bolju zaštitu od hladnoće, disanje kroz šal ili tkaninu može napraviti značajnu razliku. Zrak koji udišemo kroz takav materijal dolazi do pluća već zagrijan, što pomaže u stabiliziranju cirkulacije i održavanju toplote u tijelu. Kada tijelo udiše ledeni zrak, odmah reagira na stres, dok disanje kroz tkaninu omogućava postepeno zagrijavanje.
Zima, naravno, traži i veću energiju da bi održali tijelo toplim. Hrana bogata mastima i proteinima pomaže tijelu da stvori više toplote. Orašasti plodovi, jaja, riba, topla supa ili čaj mogu značajno pomoći u održavanju topline, pa obrok prije izlaska na hladnoću može biti ključan za vašu udobnost.
Uz ove savjete, postoji još nekoliko trikova koji će vam pomoći da ostanete topli. Blago zagrijavanje stopala prije izlaska i izbjegavanje previše stezanja obuće smanjuju šanse za smrzavanje. Također, redovno pomjeranje prstiju dok stojite pomaže u održavanju cirkulacije.
Zima ne traži više odjeće, već pametniji pristup. Sloj po sloj, osiguravanje suhoće i pažljivo odabrana oprema mogu napraviti veliku razliku. Ako se pridržavate ovih savjeta, moći ćete da uživate u zimskim danima, bez obzira na to koliko je hladno
