Danas ćemo pisati o osam namirnica koje kosti nikako ne vole. Ukoliko ih jedete potrebno je da odmah prestanete kako bi vas bol što prije popustila. Kojih je to osam namirnica u pitanju pročitajte u nastavku današnjeg članka.
Bolovi u kostima i zglobovima mogu biti povezani s ishranom: Namirnice koje je korisno ograničiti
Bol u kostima i zglobovima ne mora biti posljedica samo povrede, godina ili manjka fizičke aktivnosti. Svakodnevna ishrana također može uticati na upalne procese, mineralnu ravnotežu i tjelesnu težinu, zbog čega određene namirnice mogu dodatno pogoršati tegobe. Uz terapiju i savjete ljekara, promišljen izbor hrane može biti važan dio dugoročne brige o koštanom sistemu.
Kostobolja je izrazito neprijatan osjećaj koji može otežati hodanje, spavanje, obavljanje svakodnevnih obaveza i održavanje uobičajene pokretljivosti. Kada se bol ponavlja ili traje duže, pregled ljekara ne treba odgađati, jer se iza takvih simptoma mogu nalaziti različiti uzroci. Ishrana sama po sebi ne može zamijeniti dijagnozu, propisanu terapiju niti stručni savjet, ali može doprinijeti stvaranju boljih uslova za očuvanje kostiju i zglobova.
Mnogi ljudi, kada osjete bol ili ukočenost, najprije počnu razmišljati o suplementima za jačanje kostiju. Pritom se često zanemaruje ono što se svakodnevno nalazi na tanjiru. Ako je prehrana dugoročno bogata šećerom, solju, prerađenim mesom, trans mastima i gaziranim napicima, povremeni dodatak prehrani teško može nadoknaditi sve nepovoljne navike.
Kosti nisu nepomične strukture koje se nakon odrastanja više ne mijenjaju. One su živo tkivo koje se neprestano obnavlja: dio starog koštanog tkiva razgrađuje se, dok organizam istovremeno stvara novo. Za održavanje tog procesa potrebni su kalcij, magnezij, fosfor, vitamini D, K2, C i B12, folna kiselina, kvalitetni proteini i druge hranjive materije koje učestvuju u očuvanju normalne strukture kostiju.
POZADINA DOGAĐAJA
Dugotrajno neuravnotežena prehrana može uticati na upalne procese, mineralnu ravnotežu i tjelesnu masu. Kod osoba koje već imaju osteopeniju, osteoporozu, artritis ili hronične bolove u zglobovima, pojedine prehrambene navike mogu dodatno otežati postojeće tegobe.
Gazirani napici, višak soli i rafinirani šećer
Među proizvodima koji se najčešće spominju kada je riječ o nepovoljnim navikama nalaze se gazirani napici. Pojedini od njih sadrže fosfornu kiselinu, dok zaslađene verzije obiluju šećerom, a dijetalne varijante umjetnim zaslađivačima. Problem obično ne predstavlja povremena čaša, već redovna konzumacija kojom se takvi napici zamjenjuju vodom, mlijekom ili drugim nutritivno vrednijim izborima.
Kada gazirani sokovi postanu svakodnevna navika, naročito ako osoba istovremeno unosi malo kalcija i vitamina D, ukupni kvalitet prehrane može biti narušen. U izvornim navodima posebno se upozorava na moguću povezanost česte konzumacije takvih napitaka i smanjene koštane gustoće, naročito kod žena nakon menopauze. Visok unos šećera dodatno može doprinositi povećanju tjelesne mase i procesima koji pogoršavaju osjećaj nelagode u zglobovima.
Ni prekomjerna količina soli nije bezazlena. Natrij se ne nalazi samo u soli koju dodajemo tokom kuhanja, već i u suhomesnatim proizvodima, konzerviranim jelima, gotovim supama, grickalicama, pekarskim proizvodima, umacima i brzoj hrani. Zbog toga osoba može unositi mnogo više natrija nego što pretpostavlja, čak i kada rijetko dodatno soli obrok.
Visok unos soli povezuje se s većim izlučivanjem kalcija putem urina, pa je korisno postepeno smanjivati njenu količinu. Hrana pritom ne mora postati bezukusna. Bijeli luk, biber, peršun, kurkuma, paprika, ruzmarin, bosiljak, limunov sok i druge začinske biljke mogu dati dovoljno arome bez pretjeranog oslanjanja na sol.
Rafinirani šećer ne djeluje na kosti na isti način kao manjak kalcija, ali prekomjerna konzumacija slatkiša, kolača, zaslađenih napitaka i industrijskih deserata može doprinijeti sistemskim upalnim procesima i naglim promjenama nivoa šećera u krvi. Kod osoba koje imaju hronične probleme sa zglobovima takav obrazac prehrane može biti posebno nepovoljan. Umjerenije alternative mogu biti bobičasto voće, voćni deserti bez mnogo dodatog šećera, nekoliko kockica tamne čokolade ili domaći deserti zaslađeni manjom količinom meda ili hurmama.
VAŽAN TRENUTAK
Najveći problem najčešće ne nastaje zbog jedne namirnice, već zbog obrasca u kojem gazirani sokovi, slatkiši, slana i prerađena hrana postanu svakodnevna zamjena za vodu, povrće, voće i cjelovite obroke.
Alkohol, kofein i hrana bogata nezdravim mastima
Pretjerana konzumacija alkohola može nepovoljno uticati na zdravlje kostiju jer ometa procese njihove obnove i može smanjiti iskorištavanje vitamina D i kalcija. Kod osoba koje već imaju smanjenu gustoću kostiju ili se oporavljaju nakon povrede, takva navika može povećati rizik od komplikacija i usporiti oporavak. Zbog toga se smanjenje ili izbjegavanje alkohola smatra važnim dijelom brige o koštanom sistemu.
Sličan oprez potreban je i kod kofeina, naročito kada se unosi u velikim količinama kroz kafu, energetska pića i druge stimulanse. Prekomjeran unos može povećati izlučivanje kalcija urinom, narušiti san i doprinijeti povišenom nivou hormona stresa. Umjerena količina kafe kod većine ljudi ne mora predstavljati problem, ali je važno uz nju piti dovoljno vode i ne oslanjati se na kofeinske napitke tokom cijelog dana.
Prerađeno meso često objedinjuje nekoliko nepovoljnih osobina: sadrži mnogo soli, zasićenih masti i različitih dodataka. Kobasice, salame, hrenovke, paštete i slični proizvodi zato ne bi trebali biti osnovni izvor proteina. Osobe koje imaju artritis, osteoporozu ili česte bolove mogu više koristi imati od svježeg nemasnog mesa, ribe, jaja, mahunarki i drugih manje prerađenih izvora proteina.
Trans masti i brza hrana također mogu doprinijeti upalnim procesima i povećanju tjelesne mase. Višak kilograma posebno opterećuje koljena, kukove, stopala i kičmeni stub, pa čak i umjereno smanjenje tjelesne mase kod osoba s prekomjernom težinom može olakšati kretanje. Umjesto često pržene i industrijski prerađene hrane, prednost se može dati maslinovom ulju, orašastim plodovima, sjemenkama, ribi i obrocima pripremljenim kuhanjem, dinstanjem ili pečenjem.
Ravnoteža je važnija od potpunog izbacivanja pojedinih namirnica
Izvorni tekst upozorava i na prehranu koja se u velikoj mjeri zasniva na životinjskim proteinima, a pritom sadrži premalo povrća. Problem nije u tome što su proteini štetni, jer su i oni važni za mišiće, kosti i oporavak. Nepovoljan je jednostran način ishrane u kojem meso potiskuje povrće, voće, mahunarke i druge izvore vlakana i minerala.
Uravnotežen obrok može sadržavati ribu, piletinu, puretinu, jaja, tofu ili mahunarke, uz obilje različitog povrća i umjerenu količinu cjelovitih žitarica. Na taj način organizam dobija proteine potrebne za obnovu tkiva, ali i vitamine, minerale, antioksidanse i vlakna. Fermentirani proizvodi, kada ih osoba dobro podnosi, mogu dodatno obogatiti prehranu, dok izbor treba prilagoditi zdravstvenom stanju i preporukama stručnjaka.
Promjene nije potrebno provoditi odjednom. Nagla i pretjerano stroga ograničenja često traju kratko, nakon čega se osoba vraća starim navikama. Praktičnije je prvo smanjiti količinu gaziranih napitaka i slatkiša, zatim obratiti pažnju na skrivenu sol i prerađeno meso, a poslije postepeno korigovati unos kofeina i brze hrane.
Istovremeno se može povećavati unos vode, povrća, voća, ribe, jaja, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki. Važno je da svaka zamjena bude održiva. Umjesto da osoba samo ukloni omiljenu hranu, korisnije je pronaći prihvatljiviju alternativu koju će moći jesti dugoročno, bez osjećaja da je prehrana postala kazna.
ŠIRA SLIKA
Prehrana ne može izliječiti svaki uzrok bolova u kostima i zglobovima, ali može pomoći u smanjenju nekih faktora koji doprinose upali, višku kilograma i nedovoljnom unosu hranjivih materija. Najveću korist donosi kada je dio šireg plana koji uključuje pregled, propisanu terapiju, prilagođenu fizičku aktivnost i dovoljno odmora.
Rezultati se grade postepeno, a bol zahtijeva ozbiljan pristup
Promjena prehrane obično ne donosi olakšanje preko noći. Tijelu je potrebno vrijeme da se prilagodi novim navikama, a poboljšanje pokretljivosti i smanjenje nelagode zavise i od uzroka tegoba, tjelesne mase, nivoa aktivnosti, dobi i postojećih bolesti. Zbog toga nije realno očekivati da će samo izbacivanje jedne namirnice riješiti dugotrajan problem.
Posebnu pažnju zahtijeva bol koja je jaka, traje sedmicama, budi osobu noću, pojavljuje se nakon povrede ili je praćena otokom, crvenilom, temperaturom, slabošću i otežanim kretanjem. U takvim situacijama prehrambene promjene nisu dovoljne i potrebno je potražiti stručnu procjenu. Dodaci kalcija, vitamina D ili drugih nutrijenata također se ne bi trebali uzimati nasumično, naročito kod osoba koje već koriste terapiju ili imaju hronične bolesti.
Mnogo toga zavisi od malih odluka koje se ponavljaju svakog dana. Čaša vode umjesto gaziranog napitka, svježi obrok umjesto prerađenog proizvoda i više povrća uz ručak možda ne djeluju kao velika promjena, ali upravo takve navike dugoročno oblikuju kvalitet ishrane. Njihova vrijednost nije u brzom obećanju, već u tome što se mogu održavati mjesecima i godinama.
Briga o kostima zato ne počinje tek onda kada se pojavi prijelom, jaka bol ili smanjena pokretljivost. Ona se gradi svakodnevnim izborima, uz pravovremene preglede i poštovanje preporuka ljekara. Hrana ne može zamijeniti liječenje, ali može postati vrijedan saveznik u očuvanju snage, stabilnosti i lakšeg kretanja.
