U današnjem članku vam pišemo na temu trikova koje poslodavci koriste tokom razgovora za posao kako bi bolje procijenili kandidate i otkrili kakvi su zaista van onoga što piše u njihovom CV-u.
Iako mnogi misle da je intervju samo formalni razgovor o iskustvu i obrazovanju, stvarnost je mnogo složenija. Poslodavci danas žele upoznati karakter osobe, njen način razmišljanja, ponašanje pod pritiskom i sposobnost uklapanja u tim.
Savremeni proces zapošljavanja značajno se promijenio u odnosu na ranije godine. Nekada je bilo dovoljno imati dobro radno iskustvo i nekoliko preporuka, dok danas kompanije obraćaju pažnju i na emocionalnu stabilnost, komunikaciju i fleksibilnost kandidata. Upravo zbog toga se tokom intervjua koriste različiti psihološki trikovi i metode procjene koje kandidati često ni ne primijete.
• Intervju više nije samo razgovor o iskustvu
• Poslodavci procjenjuju ponašanje i karakter kandidata
• Veliki značaj imaju komunikacija i timski rad
• Sve više se testira emocionalna inteligencija

Jedna od najvažnijih osobina koja se danas procjenjuje jeste emocionalna inteligencija. Poslodavci žele znati kako kandidat reaguje kada se suoči sa stresom, kritikama ili nepredviđenim problemima. Tokom razgovora često postavljaju pitanja koja na prvi pogled djeluju jednostavno, ali zapravo imaju cilj da pokažu koliko osoba kontroliše emocije i kako komunicira sa drugima.
Kandidat može dobiti pitanje o konfliktu sa bivšim kolegom ili situaciji u kojoj je morao brzo riješiti problem pod pritiskom. Poslodavce tada ne zanima samo odgovor, već način na koji osoba govori o toj situaciji. Miran ton, smirenost i sposobnost da se problem objasni bez pretjerane nervoze ostavljaju mnogo bolji utisak.
Vrlo često se koriste i takozvani situacioni testovi. U tim trenucima kandidat dobija zamišljeni poslovni problem koji mora riješiti u kratkom vremenu. Na primjer, može se tražiti da smisli način kako riješiti konflikt u timu ili kako reagovati kada klijent postane nezadovoljan.
• Situacioni testovi provjeravaju brzinu razmišljanja
• Posmatra se način donošenja odluka pod pritiskom
• Nije važan samo odgovor, već i proces razmišljanja
• Kreativnost i snalažljivost često igraju veliku ulogu
Ovakvi zadaci pomažu poslodavcima da vide kako kandidat funkcioniše u stvarnim poslovnim situacijama. Nekada čak i pogrešan odgovor može ostaviti dobar utisak ako osoba pokaže logično razmišljanje, smirenost i spremnost da traži rješenje.
Poseban dio intervjua predstavljaju neformalne situacije koje mnogi kandidati ne doživljavaju ozbiljno. Kratki razgovor prije početka intervjua, kafa sa zaposlenima ili opušten razgovor u hodniku često služe kao dodatna procjena ponašanja kandidata.
Poslodavci tada obraćaju pažnju na sitnice koje mogu mnogo otkriti o karakteru osobe. Način ophođenja prema recepcioneru, konobaru ili drugim zaposlenima može pokazati koliko je kandidat ljubazan, strpljiv i spreman na saradnju.
Mnogi ispitivači koriste i neobična pitanja koja na prvi pogled nemaju veze sa poslom. Kandidata mogu pitati kako bi objasnio neku jednostavnu stvar djetetu, šta bi uradio da dobije neočekivan problem ili kako bi reagovao u potpuno nepoznatoj situaciji.
Cilj ovih pitanja nije da zbune osobu, već da pokažu njenu kreativnost i sposobnost prilagođavanja.
• Neobična pitanja otkrivaju fleksibilnost kandidata
• Posmatra se kreativnost i spontanost
• Važna je sposobnost brzog prilagođavanja
• Kandidati koji ostanu smireni često ostavljaju bolji utisak
Jedan od trikova koji poslodavci ponekad koriste jeste namjerno stvaranje blagog pritiska tokom razgovora. Ispitivač može ubrzati tempo pitanja, promijeniti ton razgovora ili postaviti dodatna potpitanja kako bi vidio reakciju kandidata.

U takvim situacijama procjenjuje se koliko osoba ostaje profesionalna i fokusirana čak i kada osjeti nelagodu. Kandidati koji uspiju zadržati smirenost i logično razmišljanje često se smatraju osobama koje će dobro funkcionisati i u stresnim poslovnim okolnostima.
Veliki značaj daje se i timskom radu. Danas gotovo nijedna kompanija ne traži samo stručnjaka koji radi izolovano. Poslodavci žele ljude koji mogu sarađivati, komunicirati i doprinositi pozitivnoj atmosferi u kolektivu.
Zbog toga se tokom intervjua često procjenjuje kako kandidat reaguje u grupnim situacijama i koliko lako komunicira sa budućim kolegama. Nekada čak i kratko upoznavanje sa timom može biti dio skrivene procjene.
Još jedna važna stvar jeste ponašanje kandidata dok čeka intervju. Mnogi nisu svjesni da procjena često počinje mnogo prije samog razgovora.
• Posmatra se strpljenje i ponašanje tokom čekanja
• Važan je odnos prema prostoru i ljudima oko sebe
• Sitne reakcije mogu otkriti karakter osobe
• Profesionalnost se procjenjuje od samog dolaska
Način na koji kandidat reaguje na kašnjenje, tehnički problem ili malu neprijatnost može pokazati koliko je osoba tolerantna i stabilna. Upravo te “male stvari” često ostavljaju snažan utisak.
Pored svega toga, poslodavci mnogo pažnje posvećuju i govoru tijela. Kontakt očima, držanje tijela, način sjedenja i gestikulacija mogu otkriti samopouzdanje, nervozu ili nesigurnost.
Čak i kada kandidat daje dobre odgovore, zatvoren stav ili izbjegavanje kontakta očima može djelovati kao znak nesigurnosti. S druge strane, smiren i otvoren nastup uglavnom ostavlja profesionalniji utisak.
Važno je razumjeti da intervju nije jednosmjeran proces. I kandidat procjenjuje kompaniju, atmosferu i način komunikacije unutar tima. Upravo zbog toga mnoge firme pokušavaju tokom razgovora pokazati kako funkcionišu i kakvu kulturu njeguju.
Na kraju, svi ovi trikovi i metode imaju isti cilj – pronaći osobu koja nije samo stručna, nego i emocionalno stabilna, odgovorna i spremna za saradnju. Uspješan intervju danas mnogo više zavisi od ponašanja, stava i načina komunikacije nego što ljudi često misle.
Zato priprema za razgovor za posao ne znači samo učenje odgovora na pitanja. Ona podrazumijeva razumijevanje psihologije intervjua, kontrolu vlastitog ponašanja i sposobnost da osoba ostavi iskren, smiren i profesionalan utisak. Upravo oni kandidati koji uspiju pokazati sigurnost, fleksibilnost i dobru komunikaciju najčešće ostavljaju najjači utisak na poslodavce.
















