Stres je stanje s kojim se suočava gotovo svaka osoba, a mnogi ga često ne prepoznaju na pravi način. Često ga doživljavamo kao prolazan loš dan ili kratkotrajnu nervozu, ali kada postane dugotrajan, on postaje ozbiljan problem. Stres koji traje mjesecima, pa čak i godinama, postaje otrov koji polako truje organizam. Najveći problem je što se ljudi na stres naviknu – život u stalnoj žurbi, briga oko posla, novca, odnosa i budućnosti postaju svakodnevna realnost, a tijelo i um sve to pamte.
Stres može nastati iz različitih situacija, ne mora to biti samo velika drama; ponekad su to sitnice koje se gomilaju. Iako nas često ne opterećuju odjednom, kad se nakupi, postaje previše. Kada stres postane hroničan, tijelo ne funkcioniše u balansu, već u režimu stalne uzbune. Hormoni stresa luče se u tijelu, srce počinje brže kucati, pritisak raste, mišići su stalno napeti, a probava i imunitet trpe. Kratkoročno, tijelo se priprema za obranu, ali dugoročno to postaje ozbiljan problem jer se ne vraća u mirno stanje.
Psihičke posljedice stresa su podjednako teške. Osobe pod stalnim stresom često osjećaju tjeskobu, razdražljivost, umor koji ne prolazi ni nakon sna, a sve to dovodi do osjećaja da nemaju kontrolu nad životom. Misli postaju teške, brige se stalno ponavljaju, a što je tijelo iscrpljenije, stres postaje jači. I što je stres jači, odmor postaje teži.
Dobra vijest je da postoje jednostavne, ali moćne tehnike za upravljanje stresom koje stručnjaci nazivaju protuotrovom. Iako ove tehnike ne brišu probleme, pomažu tijelu i umu da se vrate u ravnotežu i lakše se nose sa izazovima.
- Svjesno disanje je jedna od najbržih tehnika za smanjenje stresa. Kada smo pod stresom, disanje postaje plitko i ubrzano, što šalje signal mozgu da je opasnost prisutna. Duboko disanje smiruje nervni sistem i daje tijelu osjećaj sigurnosti. Čak i minuta pravilnog disanja može donijeti olakšanje.
- Fizička aktivnost je također snažan saveznik u borbi protiv stresa. Nema potrebe za intenzivnim treniranjem – čak i šetnja, lagano istezanje ili vožnja bicikla mogu pomoći da se napetost isprazni iz tijela. Kretanje ne rješava uzrok stresa, ali vraća energiju i jasnoću potrebnu da se problem sagleda realnije.
- Struktura dana je ključna za smanjenje stresa. Kad je dan haotičan, mozak stalno troši energiju. Jednostavan plan sa nekoliko realnih zadataka može vratiti osjećaj kontrole, što smanjuje stres. Manje obaveza, ali jasniji fokus često znači i manje stresa.
- Socijalna podrška je još jedan bitan faktor. Razgovor s osobom od povjerenja može biti kao ventil. Ne mora donijeti rješenja, ali pruža olakšanje. Dijeljenje tereta smanjuje pritisak i podsjeća nas da nismo sami u svojim izazovima.
Stručnjaci se slažu da je stres postao jedan od glavnih uzroka mnogih fizičkih i psihičkih problema. Kako se navodi na portalima poput B92, hronični stres direktno utiče na kvalitet sna, imunitet i emocionalnu stabilnost, posebno kod mladih i radno aktivnih ljudi. Psihologi, također, naglašavaju da je prepoznavanje ranih znakova stresa ključno za sprječavanje ozbiljnijih posljedica. Iako se stres ne može u potpunosti eliminirati, on se može držati pod kontrolom.
U zaključku, mir ne dolazi sam od sebe. On se gradi svakodnevnim malim koracima: dubokim udahom, kratkom šetnjom, jasnim planom i iskrenim razgovorom. U tim malim stvarima leži najveći protuotrov protiv stresa.
