Oglasi - Advertisement

Holesterol i njegov odnos sa ishranom godinama su izazivali brojne rasprave među ljudima koji brinu o svom zdravlju. U javnosti se često ponavljaju savjeti da treba izbjegavati jaja, slaninu i masno meso, pod pretpostavkom da ta hrana povećava holesterol i šteti srcu. Zbog ovih savjeta, mnogi su iz svoje ishrane uklonili ove namirnice, vjerujući da time štite organizam. Međutim, savremena istraživanja nutricionista pokazuju da uzroci povišenog holesterola nisu tako jednostavni i često se kriju u drugim faktorima.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Prema riječima Predraga Nenadića, jednog od najpoznatijih nutricionista u regionu, najveća zabluda u savremenoj ishrani jeste strah od prirodnih masti. Dok se ljudi fokusiraju na izbacivanje jaja i mesa iz svoje ishrane, mnogi previdjaju veći problem – šećere i rafinisane ugljikohidrate.

Predrag Nenadić je tokom svoje karijere stekao stručnost na prestižnim institucijama, uključujući Univerzitetsku kliniku u Ludwigshafenu u Njemačkoj. Takođe je bio predsjednik Udruženja nutricionista Jugoslavije i autor mnogih knjiga o zdravoj ishrani, kao što su “Kako hranom da sačuvaš zdravlje” i “Hrana kao lijek”. U svojim tekstovima i predavanjima Nenadić često naglašava da mnogi ljudi pogrešno vjeruju da je masna hrana uzrok masne jetre, dok pravi uzrok leži u prekomjernom unosu šećera i rafinisanih ugljikohidrata.

Jetra je ključni organ u tijelu jer pomaže u preradi hranjivih materija i uklanjanju toksina. Kada unesemo previše šećera ili rafinisanih ugljikohidrata, jetra višak tih tvari pretvara u masnoću. Ta masnoća se može nakupljati u jetri, što dovodi do stanja poznatog kao nealkoholna masna jetra.

Za pravilnu distribuciju masnoća i holesterola u organizmu važnu ulogu igra holin, poznat i kao vitamin B4. Holin pomaže u smanjenju nakupljanja masnoća u jetri, čime se sprečava njeno oštećenje. Holin se nalazi u namirnicama koje mnogi izbjegavaju zbog straha od holesterola, poput jaja i mesa. Izbacivanje ovih namirnica može pogoršati problem, jer tijelo gubi važan nutrijent koji pomaže u obradi masti.

Kada jetra počne slabije funkcionirati, tijelo šalje signale upozorenja. Ovi simptomi često nisu povezani s bolovima, već s promjenama na koži i općem stanju organizma. Znakovi upozorenja mogu uključivati:

akne i bubuljice
svrbež kože
pojačanu perut
lomljive nokte
osjećaj umora

Ovi simptomi mogu ukazivati na to da jetra ima poteškoća u obavljanju svoje detoksikacije.

Holesterol, koji se često smatra neprijateljem zdravlja, zapravo je supstanca potrebna za normalno funkcionisanje organizma. On igra ključnu ulogu u izgradnji ćelijskih membrana i proizvodnji važnih hormona. Problem nastaje tek kada se ravnoteža između različitih vrsta holesterola poremeti. Posebno je važno održati balans između LDL holesterola, koji je poznat kao „loš“ holesterol, i HDL holesterola, koji ima zaštitnu funkciju.

Uzroci povišenog LDL holesterola često nisu povezani s masnoćama, već s prekomjernom konzumacijom šećera i rafinisanih ugljikohidrata. To uključuje bijeli hljeb, peciva, industrijske proizvode od brašna i slatkiše. Slična situacija je s trigliceridima, masnoćama u krvi koje se povezuju s rizikom od srčanih bolesti. Mnogi vjeruju da trigliceridi rastu zbog mesa, ali pravi uzrok često leži u prekomjernom unosu šećera i proizvoda od bijelog brašna.

Industrijski zaslađivači, poput glukozno-fruktoznog sirupa, koji se često koristi u zaslađivačima i gaziranim napicima, također povećavaju trigliceride u krvi i masnoće u tijelu. Fruktoza koja se nalazi u voću, međutim, dolazi sa vlaknima, vitaminima i drugim korisnim tvarima, pa ne izaziva isti negativni učinak na organizam kao industrijski zaslađivači.

Stručnjaci, uključujući Nenadića, naglašavaju da zdravlje jetre zavisi od uravnotežene ishrane i zdravih životnih navika. Unos dovoljno vode je ključan, jer bez hidratacije jetra ne može obavljati svoje funkcije. Takođe, preporučuje se konzumacija hrane bogate vlaknima i biljnih namirnica koje podstiču rad jetre. Neke od ovih biljaka uključuju maslačak, lincuru i korijen čička, koje su se u narodnoj medicini koristile kroz generacije.

Nenadić također savjetuje da u ishranu uključimo zdrave masnoće, poput maslinovog ulja, hladno cijeđenih biljnih ulja i masne ribe kao što su losos i skuša.

Ova priča nas podsjeća da često ono što smatramo štetnim nije pravi uzrok problema. Iako godinama vodimo borbu protiv masnoća u ishrani, pravi neprijatelj zdravlja često se krije u prekomjernom unosu šećera i industrijski prerađene hrane.

Zato stručnjaci sve češće naglašavaju da ključ zdravlja nije u potpunom izbacivanju određenih namirnica, već u ravnoteži i razumijevanju kako hrana stvarno djeluje na naš organizam.