Danas ćemo pisati o riječima potnate nutricionstkinje Milke Raičević koja je govorila na temu zdravlja. Tačnije, govorila je o greškam koje ljudi prave prilikom pranja voća..
U današnjem članku govorimo o jednoj temi koja se sve češće spominje među ljudima koji vode računa o zdravlju – kako pravilno oprati voće i smanjiti prisustvo pesticida koji se mogu nalaziti na njegovoj površini. Iako mnogi vjeruju da je kratko ispiranje pod vodom dovoljno, stručnjaci upozoravaju da je stvarnost ipak malo složenija.
Danas, kada je kvalitet hrane postao važniji nego ikada, potrošači sve češće razmišljaju o tome šta zapravo unose u organizam. Voće je jedan od najzdravijih dijelova ishrane, ali tokom uzgoja često dolazi u kontakt sa različitim hemijskim sredstvima koja se koriste za zaštitu biljaka. Nutricionistkinja Milka Raičević ističe da mnogi ljudi nesvjesno prave grešku jer voće samo kratko isperu vodom i vjeruju da su time uklonili sve štetne materije.
• Jedna od zanimljivih zabluda među potrošačima odnosi se na izgled voća. Mnogi smatraju da sjajna površina jabuka, krušaka ili grožđa znači da je plod svjež i kvalitetan. Međutim, taj sjaj često potiče od tankog sloja voska ili zaštitnog premaza koji se nanosi kako bi voće izgledalo privlačnije i duže trajalo tokom transporta i skladištenja.
Pesticidi koji se koriste u poljoprivredi imaju posebnu osobinu – napravljeni su tako da se zadrže na površini ploda. Drugim riječima, oni su otporni na kišu, sunce i vlagu, što znači da se ne uklanjaju lako. Upravo zato obična voda često nije dovoljna da ukloni sve tragove tih hemikalija.
• Tokom procesa uzgoja voće može biti izloženo različitim vrstama pesticida, a njihova količina zavisi od nekoliko faktora:
• vrste voća
• klimatskih uslova tokom uzgoja
• načina zaštite biljaka na plantažama
Zbog toga se količina pesticida može značajno razlikovati od ploda do ploda.
Jedna od najčešćih grešaka koju ljudi prave jeste prekratko pranje voća. Mnogi ga operu svega nekoliko sekundi pod mlazom vode i smatraju da je to dovoljno. Takav postupak može ukloniti vidljivu prljavštinu ili prašinu, ali većina pesticida, naročito onih koji su masni ili vodootporni, ostaje na površini.
Takođe je važno znati da različite vrste voća imaju različit stepen zaštite.
• Voće sa tankom korom – poput jagoda, malina ili breskvi – može upiti više pesticida.
• Voće sa debljom korom, kao što su narandže ili banane, pruža nešto bolju zaštitu, ali to ne znači da je potpuno sigurno.
Postoji i još jedna greška koju mnogi ne primjećuju – pranje voća u nečistoj sudoperi. Ako sudoper nije pravilno opran, bakterije koje se nalaze na njenoj površini mogu se prenijeti na voće.
Zbog svega toga stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih, ali efikasnih metoda za pranje voća.
• Jedna od najčešće preporučenih metoda je korištenje sode bikarbone. Naučna istraživanja pokazala su da ova supstanca može pomoći u razgradnji određenih pesticida. Postupak je jednostavan:
• u veću posudu sipajte vodu
• dodajte jednu ili dvije kašičice sode bikarbone
• voće potopite u rastvor i ostavite ga oko 10 do 15 minuta
Nakon toga voće je potrebno isprati mlakom vodom. Upravo tokom namakanja soda bikarbona obavlja najveći dio posla i pomaže u smanjenju količine pesticida.
Ova metoda posebno je korisna za voće koje se jede sirovo, poput jabuka, grožđa ili bobičastih plodova.
Postoji i alternativna metoda koju mnogi koriste u domaćinstvu.
• Riječ je o rastvoru vode i sirćeta. Sirće ima prirodna antimikrobna svojstva i može pomoći u uklanjanju nekih površinskih nečistoća i bakterija. Za pripremu rastvora dovoljno je pomiješati:
• jednu šolju sirćeta
• tri šolje vode
Voće se zatim potopi nekoliko minuta, a potom dobro ispere čistom vodom. Iako ova metoda nije toliko efikasna kao soda bikarbona kada je riječ o pesticidima, može biti koristan dodatni korak u čišćenju.
Važno je naglasiti da nijedna metoda ne može u potpunosti ukloniti sve hemikalije, ali pravilnim pranjem moguće je značajno smanjiti njihovu količinu.
Još jedan važan aspekt odnosi se na način čuvanja voća. Mnogi ljudi naprave grešku tako što voće operu odmah nakon kupovine i zatim ga stave u frižider. Iako to djeluje praktično, takav postupak može ubrzati razvoj bakterija i skratiti rok trajanja voća.
Stručnjaci savjetuju da je najbolje voće prati neposredno prije konzumacije. Na taj način se čuva svježina i smanjuje rizik od kvarenja.
• Takođe je dobro obratiti pažnju na sljedeće:
• voće čuvati na suhom i hladnom mjestu
• izbjegavati direktnu sunčevu svjetlost
• banane ne držati u frižideru jer hladnoća utiče na njihov ukus i teksturu
Kada god je moguće, preporučuje se kupovina organskog voća. Iako ni ono nije potpuno bez pesticida, obično sadrži znatno manje hemijskih ostataka.
• Takođe je korisno kupovati voće od lokalnih proizvođača, jer:
• često koriste blaže metode zaštite biljaka
• voće ne prolazi dug transport
• manje je izloženo dodatnim hemijskim tretmanima
Razgovor sa lokalnim proizvođačima može pomoći potrošačima da saznaju kako je voće uzgajano i da donesu bolje odluke prilikom kupovine.
Na kraju, pravilno pranje voća nije samo pitanje higijene već i važan korak u očuvanju zdravlja. Dugotrajna izloženost pesticidima može imati negativne posljedice, posebno kod djece, trudnica i osoba sa oslabljenim imunitetom.
Iako se može činiti kao mala navika, pravilno pranje voća predstavlja jednostavan, ali važan način da zaštitimo organizam. Kada postanemo svjesniji onoga što jedemo i kako pripremamo hranu, pravimo mali, ali značajan korak ka zdravijem načinu života.
