Ukoliko imate 20 godina radnog staža i bili ste prijavljeni na minimalac i zanima vas koliku penziju možete očekivati, današnji članak je za vas. U nastavku ćemo pisati o tome koliku penziju ćete dobiti ukoliko ispunjavate ove uslove.

Dvadeset godina rada na minimalcu može značiti vrlo nisku penziju: Evo od čega zaista zavisi konačan iznos

Osoba koja je tokom dvije decenije radila za minimalnu prijavljenu zaradu teško može očekivati penziju približnu državnom prosjeku, jer se konačan iznos ne određuje prema posljednjoj plati, već prema evidentiranim zaradama, uplaćenim doprinosima, dužini osiguranja i vrijednosti opšteg boda u trenutku ostvarivanja prava.

Procjena buduće penzije često se svodi na pitanje koliko će neko primati nakon određenog broja godina rada, ali odgovor nije moguće dati samo na osnovu podatka o posljednjoj zaradi. Penzijski sistem u Srbiji uzima u obzir podatke iz cijelog perioda osiguranja, zbog čega dvije osobe sa jednakih 20 godina staža ne moraju imati ni približno isti iznos penzije. Razliku mogu napraviti godine u kojima su radile, visina osnovica na koje su plaćeni doprinosi, prekidi u osiguranju, ali i eventualne greške ili nedostaci u službenoj evidenciji.

Posebno osjetljiva grupa su radnici koji su većinu ili cijeli radni vijek bili prijavljeni na minimalnu zaradu. Njihova primanja su tokom rada bila znatno ispod prosječne plate, pa su i bodovi koji ulaze u obračun buduće penzije niži. Ako se tome doda relativno kratak staž od 20 godina, dobijeni obračun može biti veoma nizak. Zbog toga poređenje sa prosječnom penzijom u zemlji može stvoriti pogrešnu predstavu o tome šta pojedinac zaista može očekivati.

Prosječna penzija ne pokazuje položaj radnika sa minimalnim primanjima

Prema zvaničnim podacima, prosječna penzija u Srbiji za januar 2026. godine iznosila je 56.843 dinara. Taj podatak je viši od iznosa od 45.775 dinara koji se može pronaći u pojedinim ranijim medijskim tekstovima. Međutim, državni prosjek obuhvata sve evidentirane korisnike, uključujući ljude sa veoma dugim stažom, više plaćenim poslovima i znatno većim doprinosima tokom karijere. Zbog toga se prosječan iznos ne može koristiti kao realna projekcija za osobu koja ima samo 20 godina staža i minimalne prijavljene zarade.

Na visinu primanja početkom 2026. uticalo je i posljednje usklađivanje penzija. Od penzije za decembar 2025. primijenjeno je povećanje od 12,2 posto, a u istom procentu promijenjena je i vrijednost opšteg boda koji se koristi prilikom obračuna novih penzija. Podatak o povećanju od 14,8 posto odnosi se na raniji period i ne predstavlja aktuelnu stopu usklađivanja koja se primjenjuje na penzije početkom 2026. godine.

To znači da je povećanje uticalo i na postojeće korisnike i na određene parametre obračuna za građane koji tek ostvaruju penzijsko pravo. Ipak, ni povećanje od 12,2 posto ne može izbrisati razliku između nekoga ko je tokom karijere imao visoke prijavljene zarade i osobe koja je dvadeset godina bila na minimalcu. Osnova obračuna ostaje individualna evidencija svakog osiguranika.

Kako se zapravo računa buduća penzija

Penzija se ne dobija tako što se posljednja plata pomnoži brojem godina staža. Za svaku godinu rada posmatra se odnos prijavljene zarade osiguranika i prosječne zarade u državi. Na osnovu toga formiraju se lični bodovi, koji se zatim povezuju sa ukupnim stažom i važećom vrijednošću opšteg boda. Radnik čija je prijavljena plata godinama bila niža od državnog prosjeka ostvaruje i niže bodove, što se direktno odražava na konačan rezultat.

U javnosti se često pojavljuje procjena da bi radnik sa 20 godina staža i minimalnim primanjima mogao imati penziju od oko 14.366 dinara. Međutim, takvu cifru nije ispravno predstavljati kao garantovan iznos za svakog osiguranika. Konačan obračun zavisi od konkretnih godina rada, tadašnjih prosječnih zarada, prijavljenih osnovica i evidentiranih uplata doprinosa. Na rezultat mogu uticati i periodi tokom kojih osoba nije bila prijavljena ili za nju nisu uredno uplaćivani doprinosi.

Upravo zbog toga je provjera matične evidencije važnija od oslanjanja na opštu računicu sa interneta. Ako određene godine rada nisu evidentirane, ako je zabilježena pogrešna osnovica ili nedostaje uplata doprinosa, procjena može odstupati od stvarnog budućeg prava. Fond PIO raspolaže podacima dobijenim kroz prijave poslodavaca i evidenciju doprinosa, a na tim informacijama se zasniva službeno rješenje o penziji.

Kalkulator može pomoći, ali ne predstavlja konačno rješenje

Građanima je na raspolaganju prediktivni e-kalkulator Fonda PIO, koji na osnovu dostupnih podataka može prikazati približnu projekciju buduće penzije. Takva procjena može biti korisna za planiranje, naročito nekoliko godina prije ispunjavanja uslova za penzionisanje. Ipak, rezultat kalkulatora nije konačna odluka niti garantovani mjesečni iznos. Pravo i visina penzije formalno se utvrđuju tek nakon podnošenja zahtjeva i kompletne provjere podataka u službenom postupku.

Za radnike sa kratkim stažom i niskim zaradama pitanje nije samo koliki će iznos biti obračunat, nego i kakav će život taj novac omogućiti. Troškovi hrane, lijekova, električne energije, grijanja i održavanja doma mogu predstavljati veliki dio mjesečnih primanja. Položaj je posebno osjetljiv kod penzionera koji žive sami, nemaju dodatne prihode, plaćaju stanarinu ili ne mogu računati na finansijsku podršku drugih članova porodice.

Poseban staž ne može se primijeniti na svakog osiguranika

U pojedinim slučajevima postoje posebna zakonska prava koja mogu uticati na penzijski staž, ali ona se odnose samo na jasno određene kategorije građana. Zakon o rehabilitaciji, primjerice, obuhvata osobe koje su bile lišene prava i sloboda iz političkih, ideoloških, vjerskih ili nacionalnih razloga. Pod propisanim uslovima vrijeme provedeno u zatvoru može biti priznato kao poseban penzijski staž u dvostrukom trajanju, dok se određeni period prinudne nezaposlenosti može priznati u efektivnom trajanju.

Takav staž, međutim, nije isto što i redovan staž osiguranja ostvaren radom i uplatom doprinosa. Prava se utvrđuju na osnovu pravosnažnih sudskih odluka i posebnih procedura, zbog čega ih nije moguće automatski povezati sa svakim građaninom koji očekuje nisku penziju. Sama činjenica da neko ima 20 godina staža ili da je radio za minimalac ne stvara pravo na ove posebne pogodnosti.

Najpouzdaniji način da osiguranik sazna šta može očekivati jeste da provjeri vlastitu matičnu evidenciju i utvrdi da li su sve godine rada, osnovice i doprinosi pravilno registrovani. Nakon toga službeni kalkulator može dati okvirnu projekciju zasnovanu na konkretnim podacima, što je znatno korisnije od oslanjanja na jedan iznos koji kruži u medijima. Posebno kod ljudi sa niskim zaradama svaka evidentirana godina i svaka pravilno prijavljena osnovica mogu imati značaj u konačnom obračunu.

Zato se cifra od približno 14.366 dinara može posmatrati samo kao jedna javno spominjana procjena za određeni scenario, a ne kao univerzalna penzija za svakoga ko ima dvije decenije staža na minimalcu. Zvanični prosjek od 56.843 dinara za januar 2026. takođe ne govori mnogo o pojedinačnom slučaju bez uvida u cjelokupnu radnu evidenciju. Između te dvije brojke nalazi se niz ličnih okolnosti koje određuju stvarno pravo, pa se pouzdana procjena može napraviti tek na osnovu podataka koje Fond PIO vodi za konkretnog osiguranika.