U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivu temu koja se tiče svakodnevne komunikacije među ljudima i razloga zbog kojih mnogi biraju izgovore umjesto iskrenih odgovora.
Iako na prvi pogled djeluje bezazleno kada neko kaže da je umoran, prezauzet ili da nema vremena, psiholozi smatraju da upravo takve sitnice često otkrivaju mnogo više nego što mislimo. Način na koji odbijamo druge ljude govori ne samo o našem odnosu prema njima, već i o tome koliko smo iskreni prema sebi.
Mnogi ljudi imaju veliki problem da izgovore jednostavno i direktno „ne“. Umjesto toga biraju blaže odgovore koji zvuče prihvatljivije i manje grubo. Tako nastaju situacije u kojima neko danima odgađa odgovor, smišlja opravdanja ili koristi obaveze kao izgovor, iako je pravi razlog zapravo nedostatak želje, energije ili emocije za određeni odnos.
Takvo ponašanje postalo je veoma često u modernom društvu.
Ljudi žele izbjeći neprijatne razgovore, sukobe i mogućnost da nekoga povrijede. Zbog toga mnogi smatraju da je lakše izmisliti objašnjenje nego biti potpuno iskren. Međutim, stručnjaci upozoravaju da dugoročno upravo takvo ponašanje može stvoriti emocionalnu udaljenost među ljudima.
• Izgovori često djeluju blaže od iskrenog odbijanja.
• Ljudi ih koriste kako bi izbjegli osjećaj krivice.
• Dugoročno mogu narušiti povjerenje i kvalitet odnosa.
Psihologija ovakvo ponašanje naziva prosocijalnom laži. To je oblik neiskrenosti koji nema cilj da nekoga prevari radi koristi, već da sačuva osjećanja druge osobe ili izbjegne neprijatnost. Drugim riječima, ljudi često lažu kako bi održali privid mira i harmonije.
Tokom istorije čovjek je živio u zajednicama gdje je bilo veoma važno ostati prihvaćen među drugima. Zbog toga su ljudi razvili načine komunikacije koji ublažavaju odbijanje i smanjuju mogućnost sukoba. Umjesto otvorenog „ne“, mnogo je lakše reći:
— „Možda neki drugi put.“
— „Trenutno imam mnogo obaveza.“
— „Javiću ti se kasnije.“
— „Sad mi nije do izlazaka.“
Iako ovakve rečenice djeluju bezopasno, problem nastaje kada postanu svakodnevni način komunikacije. Ljudi vrlo često osjete kada neko nije potpuno iskren, čak i kada to ne mogu jasno objasniti riječima.
Stručnjaci za neverbalnu komunikaciju tvrde da većina ljudi nesvjesno primjećuje razliku između onoga što neko govori i načina na koji to govori. Ton glasa, izraz lica, brzina odgovora i ponašanje često otkrivaju više nego same riječi.
Zbog toga mnoge osobe kažu da ih više boli osjećaj da ih neko izbjegava i zavlači nego direktno odbijanje.
• Iskren odgovor često izazove kratkotrajnu nelagodu.
• Lažni izgovori stvaraju dugotrajno nepovjerenje.
• Ljudi više cijene jasnoću nego neodređenost i izbjegavanje.
Psiholozi objašnjavaju da korijen ovakvog ponašanja često dolazi još iz djetinjstva. Djeca koja su odrastala uz stalni pritisak da budu poslušna, dobra i prilagođena drugima često razviju strah od konflikta. Kasnije, kao odrasli ljudi, osjećaju nelagodu svaki put kada pokušaju postaviti granice ili odbiti nešto što im ne odgovara.
Tada izgovori postaju mehanizam zaštite.
Umjesto da kažu ono što zaista misle, oni pokušavaju pronaći odgovor koji će zvučati dovoljno ljubazno da niko ne bude povrijeđen. Problem je što takvo ponašanje često vodi emocionalnom umoru i unutrašnjem pritisku.
Mnogi ljudi vremenom izgube kontakt sa vlastitim potrebama jer su navikli stalno ugađati drugima. Prihvataju pozive koje ne žele, pristaju na razgovore za koje nemaju snage i osjećaju obavezu da budu dostupni svima u svakom trenutku.
• Takvo ponašanje može dovesti do emocionalne iscrpljenosti.
• Ljudi počinju osjećati frustraciju i unutrašnji pritisak.
• Vremenom se javlja osjećaj da žive prema očekivanjima drugih.
Zanimljivo je da različite kulture potpuno drugačije gledaju na iskrenost i odbijanje. U nekim zemljama, poput Njemačke ili Holandije, direktan odgovor smatra se znakom poštovanja. Ljudi tamo često bez problema kažu da nešto ne žele ili da nemaju interesovanja za određeni prijedlog.
S druge strane, u nekim azijskim kulturama direktno odbijanje smatra se nepristojnim, pa ljudi koriste veoma suptilne načine da izraze neslaganje bez otvorenog „ne“. Cilj je očuvanje društvene harmonije i izbjegavanje konflikta.
Ipak, bez obzira na kulturološke razlike, stručnjaci naglašavaju da je najvažnije pronaći ravnotežu između ljubaznosti i iskrenosti.
Direktnost ne znači grubost.
Čovjek može jasno postaviti granice i istovremeno ostati pažljiv prema osjećajima drugih ljudi. Nekada je sasvim dovoljno reći:
— „Ne osjećam da mi to trenutno odgovara.“
— „Treba mi vrijeme za sebe.“
— „Neću moći.“
Takve rečenice ne vrijeđaju nikoga, ali jasno pokazuju stav i smanjuju prostor za nesporazume.
Jedan od najvećih problema stalnog izmišljanja izgovora jeste takozvani lažni umor. To je stanje mentalne iscrpljenosti koje nastaje kada osoba mora pamtiti kome je šta rekla, održavati različite priče i prilagođavati ponašanje prethodnim opravdanjima.
Takva vrsta pritiska često stvara dodatni stres.
Nasuprot tome, iskrena komunikacija donosi osjećaj olakšanja. Kada čovjek nauči reći „ne“ bez osjećaja krivice, odnosi postaju jednostavniji i zdraviji. Ljudi tada znaju na čemu su i nema potrebe za skrivenim porukama, nagađanjima i nepotrebnim analiziranjem ponašanja.
• Granice nisu znak sebičnosti.
• One predstavljaju oblik brige o vlastitom mentalnom zdravlju.
• Zdravi odnosi temelje se na iskrenosti i međusobnom poštovanju.
U savremenom društvu mnogi osjećaju pritisak da budu stalno dostupni. Društvene mreže dodatno pojačavaju osjećaj obaveze da odmah odgovaramo na poruke, prihvatamo pozive i budemo prisutni u životima drugih ljudi.
Zbog toga mnogi zaboravljaju jednu veoma važnu stvar — imaju pravo da biraju svoje vrijeme, energiju i mir.
Na kraju, psiholozi podsjećaju na jednostavnu, ali važnu činjenicu:
„Ne“ je potpuna rečenica.
Ne mora uvijek imati veliko objašnjenje, komplikovan izgovor ili priču koja će zvučati prihvatljivije drugima. Ljudi možda neće uvijek biti zadovoljni odgovorom, ali će mnogo više cijeniti iskrenost nego osjećaj da ih neko izbjegava ili obmanjuje.
Jer odnosi koji se grade na istini, čak i kada je neprijatna, mnogo su zdraviji i stabilniji od onih koji opstaju na stalnim izgovorima i prikrivanju stvarnih osjećaja.
